Medaljon s likom posavskog goniča

Prilikom rušenja jedne kuće u Slavonskoj posavini, među šutom i drugim otpadom, zapažen je metalni predmet koji je bio uzidan u kuću koja je sagradjena nekih 20-godina XX. stoljeća.
Pretpostavlja se da je medalja, na kojoj se nalazi, kako je kasnije ustanovljeno, posavski gonič, datira iz godina prije gradnje kuće i s njene poleđine nalazi se broj 7.. i tako nešto koji bi trebao predstavljati broj evidentiranog psa.

Za ono doba, naglašavam da je to bilo početkom XX. stoljeća, izuzetno veliki broj pasa.
Kako u ono vrijeme nije bilo, koliko nam je poznato, uzgajačnica pasa kod nas, ovaj podatak predstavlja izuzetno dobru podlogu za daljnja traženja novih izvora podataka o posavskom goniču.

Balada o Dmitri

Poslusaj, Dmitra, sto ovdje pise:

da nasih setnji nece bit vise.

U Gradskoj Skupstini nekom je umu

jasno: pas devastira sumu!(Kad vide pasje strasno lice

iz sume netragom odlijecu ptice.

Sto pas ostavi, sumu ne gnoji:

sve zivo tog se mirisa boji!

Ne nosi sjekiru ni pilu,

al posjeduje tajnu silu:

kad intenzivno pocne njusiti

jasno je: stablo ce se srusiti,

Pa, nece l' nase setnje prestati

Maksimir suma mogla bi nestati)!

Nema te istine, koja ce znaciti

ista onome tko nas zeli tlaciti:

ni fakat da smo ovdje se rodile,

moju i tvoju djecu odgojile, ni to,

di su ti otac i mati

svijetom putovali,

da bi Hrvati mogli dokazati

oduvijek da su bas oni gajili tvoju rasu(a i sama si za mladih dana cesto lovorom ovjencana)

Kad god je bila kakva sila

hrvatski ambasador si bila,

kud god je trebalo, ici si htjela.

Sad da u sumu ne bi smjela!

Zalud si Dmitra (po hrvatskom kralju)

Corona Croatica po krvi i rodu:

ti argumenti ne drze vodu

kad zakon kroji veliki znalac

umom i srcem provincijalac

po obicaju svojega kraja:

ne dajes meso, vunu ni jaja,

tebi je onda dosudjen- lanac...

E, moja Dmitra!

Da sam bar stranac.

Ibricin Archie moze u miru lezat na bini u Maksimiru

bar dok Ibricin koncert traje.

A Bandic tek ti gazda da je!

Nedjeljom ujutro u ljetno vrijeme

Bandicev retriver trci na Sljeme-

O tome HTV snimku ima,

a Sljeme- zabranjeno psima!

To mozes kad ti je gazda faca,

pa sve da si i djukac s placa).

A TI si za njih nitko i nista!

Al, ti si ukras moga dvorista,

mog znanja i umijeca snaga

i, osim sto si meni draga,

na stranu lazna skromnost i tastina

TI JESI HRVATSKA NARODNA BASTINA!!!

I dok se budemo mogle kretatiti

i ja cemo sumom setati

ma koliko nam budu branili!!!

A ako smrtno budu te ranili

neces u nekom obraslom jarku,

nego pod najljepsim stablom u parku,

dostojno svome znacaju, sniti.

Kunem se, Dmitra, tako ce biti!!!

Slučaj: ludi - zbunjenog

Što kad ne znate od koga ste nabavili psa?

Osoba A uzgojila je leglo pasmine AA i sa 8 tjedana prodala osobi B.Nakon skoro dvije godine osoba C krade psa pasmine AA i daje kao prijatelju u aranžman na korištenje psa AA osobi A.

Kuja A se šteni, leglo ne znam da li je prijavljeno, dolazi ponovo osoba B i želi kupiti psa potomka AAaa, ali uviđa da je pas AA ustvari njegov pas i prijavljuje krađu psa AA.

Policija dolazi i ustanovljava kazneno djelo otuđenja imovine (psa AA) te se oduzima i psa AA i njegove potomke AAaa.

Pitanje je koliko je osoba A a koliko osoba C odgovorna i kriva?

Odgovor daje Županijski sud.

Posavski gonič-okrugli stol /pismohrana/

U Slavonskom Brodu 28.rujna 1996. u organizaciji Kinološkog kluba Hrvatskih autohtonih pasmina pasa HRVATSKI OVČAR Slavonski Brod i uz stručnu pomoć Hrvatskog kinološkog saveza, održan je okrugli stol kinoloških sudaca i uzgajača posavskih goniča.

Klub je osnovan 1989. g. s namjerom da podstiče uzgoj, poboljšanje fenotipskih i genotipske osobine našeg nacionalnog blaga.Slavonija i Posavina su postojbe hrvatskog ovčara i posavskog goniča.

U organizaciji ovog Kluba, četvrtu godinu održavane su izložbe samo hrvatskih pasmina pasa. Na izložbi u Oprisavcima CAC-HR SPECIJAL-BROD 94. prijavljeno je 60 posavskih goniča i 131 hrvatskih ovčara.

Okruglom stolu bio je nazočan ing.Marko Medar predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza koji je prije otvorenja Okruglog stola uručio Povelju Klubu za poseban doprinos u očuvanju i promociji hrvatskih autohtonih pasmina pasa.

Povelja Hrvatskog kinološkog saveza uručena je također prijašnjem predsjedniku Kluba kinološkom sucu g.Mijatu Matkoviću i sadašnjem predsjedniku dr.Šimi Beneš.

Nakon provedene višesatne rasprave doneseni su zaključci i prijedlozi za neke promjene standarda posavskog goniča koji će dalje ući u proceduru Hrvatskog kinološkog saveza.

U Slavonskom Brodu, 29.rujna 1996.

Kinološki klub Hrvaztskih autohtonih pasmina pasa

Beneš dr. Šimo

Moje trenutno viđenje standarda oštrodlakog posavca

POSAVSKI GONIČ OŠTRODLAKI
Radna verzija standarda



Obzirom da je oštrodlaki posavski gonič do sada predstavljao varijantu posavskog goniča s oštrom dlakom, povjest mu je ista kao i njegovom bratu posavskom goniču – kratkodlakom.

Dobar, vrlo otpopran gonič, naročito za lov na zeca i lisicu. Može se upotrebljavati i kao krvosljednik. Njegova čvrsta konstitucija pogodna je za lov u prostranim šumskim područjima Posavine s mnogo šiblja. Svrstan je u 6. FCI skupinu Goniči i srodne pasmine, sekciju 1.2 Srednji goniči, s radnim ispitom.
Na fresci slikara Vincenta iz Kastva 1494. u Marijinoj kapeli u Beramu kod Pazina /središnja Istra/ slikar obogačuje religiozne scene motivima iz prirode koja ga okružuje.
Na upečatljivoj slici koja pokazuje povorku Sveta tri kralja, nalaze se brojni psi, među njima brakoidni kratkodlaki crvenkastožuti pas visećih ušiju koji vjerojatno odgovara posavskom goniču.



Biskup Petar Bakić iz Đakova nabraja i opisuje u svojem izvješču na latinskom jeziku sve životinje koje su 1719. postojale u njegovoj biskupiji. Među raznim psima opisuje crvenkasto-žučkastog psa s bijelim oznakama na glavi, vratu, na prsima, dalje na udovima i na repu; sa svojom veličinom od 4 pedlja (48 cm) ovaj pas u velikoj mjeri odgovara današnjem posavskom goniču.
Godine 1854. veterinar Franjo Bertić odgovoran za ergelu u Đakovu oipisuje kao i Biskup 140m godsina prije, crveno-žutog goniča s bijelim oznakama.
Godine 1924. psi ove pasmine bili su prvi puta prikazani na izložbi pasa.
U svojoj brošuri o razvoju kinologije u Sloveniji (1970) Jože Kirsten izvješčuje da su prije Prvog svjetskog rata Slovenci kupovali u Istri posavske goniče pod imenom "BOSKINI".
Prvi upisi u Hrvatsku rodovnu knjigu potječu iz 1929. godine.
FCI je priznao ovu pasminu 08.04.1955.
Kako je prvi standard sadržavao grešku u nazivu pasmine, današnji važeći standard potiče tek iz 1969. godine s pravilnim nazivom ovog psa, ovo ime naglašava porijeklo pasmine iz prostrane gusto pošumljene doline Save južno od Zagreba (Posavina).
Sudjelovao u nastanku, pored naših istarskog goniča, brojnih evropskih pasmina pasa.



Opći izgled:
Čvrst pas srednjih proporcija; njegovo crveno, crvenkasto ili pšeničnožuto krzno posjeduje na glavi, oko vrata, na prsima, dolje na udovima i na kraju repa bijele oznake. Znatno je krupniji od svog kratkodlakog rođaka. Glasa se visokim i daleko čujnim lavežom.

Važne proporcije:
Duljina tijela veća je od visine grebena za 11-13%.

Ponašanje/temperament:
Poslušan, svojemu gospodaru vrlo privržen; posjeduje izvrsne karakterne osobine uz umjereno živahan temperament. Strastven je lovac. Poneki primjerci izraženo pokazuju sklonost markiranju divljači. Od svog kratkodlakog rođaka razlikuje se nešto grubljom i višom građom te čvrščim temperamenom.

Glava:Duga i uska, duga 21-26 cm.
Lubanjski dio:
Lubanja:Sa strane gledano, čelo je blago zaobljeno. Gledano odozgo, lubanja je ovalnog oblika i nije suviše široka. Čeona brazda i zatiljni greben su izraženi.
Stop:Vidljiv ali nije jako izražen.
Predio lica:
Njuška:Široka, crna, crnkasta ili tamnosmeđa.
Nosni hrbat:Sa strane gledano, smije biti blago zaobljen.
Gubica:Prilično duga, u svojoj cijeloj duljini ravnomjerno razvijena.
Usne:Srednje debljine, napete; gornja usna blago prekriva donju; kut usana dobro je zatvoren. Pigmentacija je tamna ili crna.
Zubi:Snažni, potpuno i pravilno škarasto zubalo.
Oči:Velike, s dobro priljubljenim očnim kapcima. Šarenica tamne boje. Pogled je bistar.
Uši:Viseće, dobro priljubljene uz obraze, plosnate, tanke, na vrhu zaokružene. Povučene prema naprijed duž nosnog hrpta, uši dopiru do kuta usana.Dlaka na rubnim dijelovima uški je duža.

Vrat:Gledano sa strane, gornja linija blago je zaobljena. Koso položen, srednje duljine i mišičav. Koža je napeta.

Tijelo:
Gornja linija:Ravna.
Greben:Izražen.
Leđa:Duga.
Slabine:Srednje duljine, široke, mišičave, snažne i dobro nasađene na sapi.
Sapi:Mišičave, blago zaokružene, umjereneo padajuće. Kukovi jedva vidljivi.
Prsa:Duga, široka i duboka. Rebra zaobljena. Predprsje srednje široko. Vrh prsne kosti nije jako izražen.
Trbuh i trbušne slabine:
Trbuh usukan, trbušne slabine slabo razvijene.
Rep:U nastavku gornje leđne linije, u korijenu debeo; srednje duljine; dopire najviše do skočnog zgloba; nošen sabljasto. Bujno odlakan; četkast rep s duljom dlakom na donjoj strani je dozvoljen.

Udovi:
Prednji udovi:
Općenito:Snažna koštana struktura. Sprijeda gledano široki, ravni i uspravni; gledano sa strane, od gore prema dolje blago nagnuti prema naprijed.
Ramena:Lopatica koso položena, duga, mišičava i dobro pričvršćena uz prsa.
Nadlaktica:Snažna i mišičava.
Lakat:Ni zakrenut prema van, niti priljubljen uz prsa.
Podlaktica:Uspravna.
Zglob došaplja:Umjereno izražen.
Došaplje:Kratko, vrlo blago povijeno.
Šape:Prsti tijesno priljubljeni, prije mačje nego zečje. Jastučići na tabanu i prstima otporni i elastični. Nokti snažni, poželjno pigmentirani.

Stražnji udovi:
Općenito:Sa strane gledano, od gore prema dolje blago nagnuti prema naprijed.
Natkoljenica:Srednje duljine, široka, mišičava.
Koljeno:Široko.
Potkoljenica:Dulja od natkoljenice, koso položena.
Skočni zglob:Snažan.
Došaplje:Uspravno i srednje duljine. Ako su prisutni, čaporci moraju biti odstranjeni.
Šape:Poput prednjih.
Hod:Pravilan, tečan, umjereno živahan.
Koža:
Elastična, na cijelom tijelu dobro priljubljena, bez nabora.
Krzno:
Kakvoća dlake:Duljine više od 2-3 cm, kruta, gusta i ravna, ponegdje vrlo slabo valovita i stršeća. Trbuh je dobro odlakan. Na doljnjoj strani trbuha, na stražnjoj strani udova i na donjoj strani repa dlaka kao i na samoj glavi (brada, brkovi) te rubnim dijelovima uški je nešto dulja.
Boja dlake:
Boja je pšenično crvenkasta u svim mogućim nijansama, nikada kestenjasto ili čokoladno smeđa. Bijele oznake poprimaju na glavi oblik zvijezde, lise ili prostranije bijele mrlje; na vratu one tvore ili ovratnik ili oznaku na donjoj strani; daljnje bijele oznake nalaze se na predprsju, ispod trbuha, dolje na udovima i na vrhu repa. Bijele oznake poželjne su na svim opisanim mjestima, ali ne smiju nikako zauzimati više od jedne trećine cjelokupne površine tijela.

Veličina:Visina grebena: 46-60 cm.
Idealna visina za mužjake: 56 cm.
Idealna visina za ženke: 52 cm.

Greške:
Svako odstupanje od više navedenih točaka mora se smatrati greškom, vrjednovanje koje bi trebalo biti u skladu sa stupnjem odstupanja.

Lake greške:
-Nedovoljna pigmentacija vidljivih sluzokoža
-Nesrazmjer imeđu visine grebena i duljine tijela,
-Istureni laktovi
-Okrugla rebra, bačvasta rebra
-Udovi sprijeda i straga postavljeni ispod tijela,
-Izrazito nakošeno prednje i stražnje donožje,
-Krive podlaktice,
-Jako odstojeći laktovi
-Kraća i nedovoljno oštra dlaka
-Veličina ispod ili iznad propisane,

Diskvalifikacijske greške:
-Vrlo šiljasta, pri nosu predebela, iskrivljena gubica,
-Prekratke uši, uspravne uši, vrlo visoko ili vrlo nisko nasađene,
-Staklene oči,
-Preduga, prekratka i mekana (svilenkasta) dlaka,
-Rep u obliku kuke, rep zakrenut u stranu
-Odsustvo zastavice
-Svaka oznaka druge boje osim bijele (bez pjega bilo koje boje) izrazito je nepoželjna, naročito sivkaste ili crvenkaste oznake
-Prekratka gubica (brakignacija), predgriz ili podgriz
-Svaki drugi znak degeneracije u zdravstvenom smislu

N.B. Mužjaci moraju posjedovati dva očigledno normalno razvijena testisa, koji su u potpunosti spušteni u skrotumu.

O oštrodlakom tipi posavca

POSAVSKI GONIČ OŠTRODLAKI
Prepiske iz raznih izvora
Jasminko Kormoš - Buco

POVIJESNI ZAPISI I SPOMINJANJA

Zapise o postojanju lovačkih pasa na Balkanu nalazimo vrlo rano. Xenofont (430.-354.g. prije Krista) u svojoj knjizi „De Venatione“ (oko 400.g. prije Krista) opisuje dvije pasmine goniča i to:
· Kastorove goniče (Canis Castorius) i
· „Lisičare“ (Canis Vulpinus).

Prvi tip goniča Xenofont opisuje kao pse koji love na njuh, a uši su im preklopljene (vjerovatno je riječ o brakoidnom tipu goniča - op.a.), dok „lisičare“ smatra da su križanci između Kastorovog goniča i lisica, a opisuje ih kao pse izdužene gubice sa zašiljenim ušima.
Autor nadalje navodi da ove dvije pasmine po boji ne smiju biti jednobojne (crveni, crni ili bijeli), jer to nije znak „plemenitosti“, već da im boja mora biti crvena sa bijelim oznakama ili bijela sa crvenim oznakama (to su boje koje su tipične kod današnjeg posavskog goniča – op. Špoljarić).

Flavius Arrianus, rimski guverner (175.-95.g. prije Krista) iz Nikodemije u Maloj Aziji u svom djelu „Kynegetikon“ piše o lovačkim psima svog vremena i ukazuje na činjenicu da su oni potomci lovačkih pasa klasične Grčke, te nadopunjuje Xenofontovo djelo, jer navodi postojanje i „keltskih goniča“ za koje kaže da se odlikuju spretnošču pri lovu.
Opisuje ih kao oštrodlake pse koji na glavi imaju izraženu bradu i brkove, a iznad očiju guste i duge obrve. Pogled im je mrk, sa tužnom ekspresijom. Visina tih pasa nije bila veća od 45 cm, a po boji su bili riđi.

Arrianus ih naziva „seguzijskim psima“, po keltskom plemenu Seguzijaca koji su ih uzgajali.
Sličan oblik tijela kao što ima Arrianov „seguzijac“ imao je oštrodlaki posavski gonič.

Prvo sistematsko istraživanje i proučavanje goniča na Balkanu izvršio je Austrijski brakolog Franc B. Laska koji je bio austrijski oficir, a živio je krajem prošlog i početkom dvadesetog stoljeća u Sarajevu.
Laska je bio pasionirani lovac i ljubitelj lovačkih pasa. Proputovao je Bosnu i Hercegovinu i upoznao se sa psima u njoj.
Svoja istraživanja i proučavanja objavio je u knjizi „Die Waidwerk in Bosnien und der Hercegovina“ koja je objavljena 1905.g. u Grazu.
Za vrijeme proučavanja izmjerio je 443 kratkodlaka, 307 dugodlaka i 286 oštrodlaka goniča.
Sve goniče opisao je pod nazivom „bosanski gonič“, a dijelio ih je samo po dužini dlake na kratkodlake, dugodlake i oštrodlake.
Proučavanjem goniča u Bosni i Hercegovini, proučio je i hrvatske pasmine goniča.

Kinološki savez Jugoslavije seli 1953.g. iz Ljubljane u Beograd, a slijedeće 1954. godine na prijedlog mr. Ratimira Orbana osniva Plenum Kinološkog saveza Jugoslavije „Saveznu komisiju za autohtone pse“ koja ima sve kompetencije za goniče tadašnje Jugoslavije.

Navedena komisija na svom sastanku 13.08.1955.godine u Beogradu donosi između ostalog i Odluku da se moraju donijeti standardi za posavskog oštrodlakog goniča i posavskog dugodlakog goniča. Zadatak za izradu standarda povjeren je Kinološkom udruženju Hrvatske.

U međuvremenu je na godišnjoj skupštini FCI-a u Luksemburgu 08. 04. 1955. godine došlo do međunarodne verifikacije standarda goniča bivše Jugoslavije, tj. tek tada FCI zvanično priznaje standarde goniča koji su podnešeni za registraciju 1948.g. na Bledu.
Tada su priznate pasmine
· Istarski kratkodlaki gonič (standard verificiran pod brojem 151),
· istarski oštrodlaki gonič (br. 152),
· kraški gonič (današnji posavski gonič - br. 154),
· dalmatinski lovački pas (današnji dalmatinski pas - br. 153),
· balkanski gonič (br. 150) i
· ilirski gonič (današnji bosanski oštrodlaki gonič - barak - br. 155).

Na sastanku Stručnog savjeta KSJ u Beogradu 6.07.1957.g. usvojen je izmijenjen i dopunjen standard za posavskog goniča kojeg je dostavio KUH (znači da je već tada na razini tadašnjeg KSJ Kinološko udruženje Hrvatske imalo domicilnost nad posavskim goničem) KSJ kojeg nakon što ga verificira Plenum KSJ-a treba prevesti i poslati FCI-u.

KUH organizira 8.09.1958.g. Republički zbor sudaca za goniče u Delnicama, gdje su jasno definirane dvije stvari:
Prvo da se hrvatske pasmine goniča na neki način „zanemaruju“ u uzgoju, iako lovci u Gorskom kotaru i cijeloj Hrvatskoj (gdje se lovi s goničima) ističu da strane pasmine ni približno ne odgovaraju u lovu kao domaće hrvatske pasmine goniča.
Drugo, pokrenuta je ponovno inicijativa za svekoliku borbu za očuvanja autohtonih goniča u Hrvatskoj.


Izvor podataka:
Boris Špoljarić – Dokazi o podrijetlu…
Milivoj Urošević – Naši goniči
Arhiva autora

Standard 154. od 19.01.1973.

Dobar, vrlo otporan gonič, naročito za lov na zeca i lisicu. Može se upotrebljavati i kao krvosljednik. Njegova čvrsta konstitucija pogodna je za lov u prostranim šumskim područjima Posavine s mnogo šiblja. Svrstan je u 6. FCI skupinu Goniči i srodne pasmine, sekciju 1.2 Srednji goniči, s radnim ispitom.
Na fresci slikara Vincenta iz Kastva 1494. u Marijinoj kapeli u Beramu kod Pazina /središnja Istra/ slikar obogaćuje religiozne scene motivima iz prirode koja ga okružuje.
Na upečatljivoj slici koja pokazuje povorku Sveta tri kralja, nalaze se brojni psi, među njima brakoidni kratkodlaki crvenkastožuti pas visećih ušiju koji vjerojatno odgovara posavskom goniču.

Biskup Petar Bakić iz Đakova nabraja i opisuje u svojem izvješću na latinskom jeziku sve životinje koje su 1719. postojale u njegovoj biskupiji. Među raznim psima opisuje crvenkasto-žućkastog psa s bijelim oznakama na glavi, vratu, na prsima, dalje na udovima i na repu; sa svojom veličinom od 4 pedlja (48 cm) ovaj pas u velikoj mjeri odgovara današnjem posavskom goniču.
Godine 1854. veterinar Franjo Bertić odgovoran za ergelu u Đakovu opisuje kao i Biskup 140m godina prije, crveno-žutog goniča s bijelim oznakama.
Godine 1924. psi ove pasmine bili su prvi puta prikazani na izložbi pasa.
U svojoj brošuri o razvoju kinologije u Sloveniji (1970) Jože Kirsten izvješćuje da su prije Prvog svjetskog rata Slovenci kupovali u Istri posavske goniče pod imenom "BOSKINI".
Prvi upisi u Hrvatsku rodovnu knjigu potječu iz 1929. godine.
FCI je priznao ovu pasminu 08.04.1955.
Kako je prvi standard sadržavao grešku u nazivu pasmine, današnji važeći standard potiče tek iz 1969. godine s pravilnim nazivom ovog psa, ovo ime naglašava porijeklo pasmine iz prostrane gusto pošumljene doline Save južno od Zagreba (Posavina).
Sudjelovao u nastanku, pored naših istarskog goniča, brojnih evropskih pasmina pasa.

Opći izgled:
Čvrst pas srednjih proporcija; njegovo crveno, crvenkasto ili pšeničnožuto krzno posjeduje na glavi, oko vrata, na prsima, dolje na udovima i na kraju repa bijele oznake. Glasa se visokim i daleko čujnim lavežom.

Važne proporcije:
Duljina tijela veća je od visine grebena za 11-13%.

Ponašanje/temperament:
Poslušan, svojemu gospodaru vrlo privržen; posjeduje izvrsne karakterne osobine uz umjereno živahan temperament. Strastven je lovac.

Glava:
Duga i uska, duga 20-24 cm.
Lubanjski dio:
Lubanja:
Sa strane gledano, čelo je blago zaobljeno. Gledano odozgo, lubanja je ovalnog oblika i nije suviše široka. Čeona brazda i zatiljni greben su izraženi.
Stop:
Vidljiv ali nije jako izražen.
Predio lica:
Njuška:
Široka, crna, crnkasta ili tamnosmeđa.
Nosni hrbat:
Sa strane gledano, smije biti blago zaobljen.
Gubica:
Prilično duga, u svojoj cijeloj duljini ravnomjerno razvijena.
Usne:
Srednje debljine, napete; gornja usna blago prekriva donju; kut usana dobro je zatvoren. Pigmentacija je tamna ili crna.
Zubi:
Snažni, potpuno i pravilno škarasto zubalo.
Oči:
Velike, s dobro priljubljenim očnim kapcima. Šarenica tamne boje. Pogled je bistar.
Uši:
Viseće, dobro priljubljene uz obraze, plosnate, tanke, na vrhu zaokružene. Povučene prema naprijed duž nosnog hrpta, uši dopiru do kuta usana.
Vrat:
Gledano sa strane, gornja linija blago je zaobljena. Koso položen, srednje duljine i mišićav. Koža je napeta.

Tijelo:
Gornja linija:
Ravna.
Greben:Izražen.
Leđa:Duga.
Slabine:
Srednje duljine, široke, mišićave, snažne i dobro nasađene na sapi.
Sapi:
Mišićave, blago zaokružene, umjereno padajuće. Kukovi jedva vidljivi.
Prsa:
Duga, široka i duboka. Rebra zaobljena. Predprsje srednje široko. Vrh prsne kosti nije jako izražen.
Trbuh i trbušne slabine:
Trbuh usukan, trbušne slabine slabo razvijene.
Rep:
U nastavku gornje leđne linije, u korijenu debeo; srednje duljine; dopire najviše do skočnog zgloba; nošen sabljasto. Bujno odlakan; četkast rep s duljom dlakom na donjoj strani je dozvoljen.

Udovi:

Prednji udovi:
Općenito:
Snažna koštana struktura. Sprijeda gledano široki, ravni i uspravni; gledano sa strane, od gore prema dolje blago nagnuti prema naprijed.
Ramena:
Lopatica koso položena, duga, mišićava i dobro pričvršćena uz prsa.
Nadlaktica:
Snažna i mišićava.
Lakat:
Ni zakrenut prema van, niti priljubljen uz prsa.
Podlaktica:
Uspravna.
Zglob došaplja:
Umjereno izražen.
Došaplje:
Kratko, vrlo blago povijeno.
Šape:
Prsti tijesno priljubljeni, prije mačje nego zečje. Jastučići na tabanu i prstima otporni i elastični. Nokti snažni, poželjno pigmentirani.

Stražnji udovi:
Općenito:
Sa strane gledano, od gore prema dolje blago nagnuti prema naprijed.
Natkoljenica:
Srednje duljine, široka, mišićava.
Koljeno:
Široko.
Potkoljenica:
Dulja od natkoljenice, koso položena.
Skočni zglob:Snažan.
Došaplje:
Uspravno i srednje duljine. Ako su prisutni, čaporci moraju biti odstranjeni.
Šape:
Poput prednjih.
Hod:
Pravilan, tečan, umjereno živahan.
Koža:
Elastična, na cijelom tijelu dobro priljubljena, bez nabora.
Krzno:
Kakvoća dlake:
Duljine 2-3 cm, kruta, gusta i ravna. Trbuh je dobro odlakan. Na donjoj strani trbuha, na stražnjoj strani udova i na donjoj strani repa dlaka je nešto dulja.
Boja dlake:
Boja je pšenično crvenkasta u svim mogućim nijansama, nikada kestenjasto ili čokoladno smeđa. Bijele oznake poprimaju na glavi oblik zvijezde, lise ili prostranije bijele mrlje; na vratu one tvore ili ovratnik ili oznaku na donjoj strani; daljnje bijele oznake nalaze se na predprsju, ispod trbuha, dolje na udovima i na vrhu repa. Bijele oznake poželjne su na svim opisanim mjestima, ali ne smiju nikako zauzimati više od jedne trećine cjelokupne površine tijela.

Veličina:
Visina grebena: 46-58 cm.
Idealna visina za mužjake: 50 cm.
Idealna visina za ženke: 48 cm.

Greške:
Svako odstupanje od više navedenih točaka mora se smatrati greškom, vrjednovanje koje bi trebalo biti u skladu sa stupnjem odstupanja.

13. godina star radni mužjak

Lake greške:
-Nedovoljna pigmentacija vidljivih sluzokoža
-Nesrazmjer između visine grebena i duljine tijela,
-Istureni laktovi
-Okrugla rebra, bačvasta rebra
-Udovi sprijeda i straga postavljeni ispod tijela,
-Izrazito nakošeno prednje i stražnje donožje,
-Krive podlaktice,
-Jako odstojeći laktovi

Diskvalifikacijske greške:
-Veličina ispod ili iznad propisane,
-Vrlo šiljasta, pri nosu predebela, iskrivljena gubica,
-Prekratke uši, uspravne uši, vrlo visoko ili vrlo nisko nasađene,
-Staklene oči,
-Preduga dlaka,
-Rep u obliku kuke, rep zakrenut u stranu
-Prisustvo zastavice
-Svaka oznaka druge boje osim bijele izrazito je nepoželjna, naročito sivkaste ili crvenkaste oznake
-Prekratka gubica (brakignacija), predgriz ili podgriz
-Svaki drugi znak degeneracije u zdravstvenom smislu

N.B. Mužjaci moraju posjedovati dva očigledno normalno razvijena testisa, koji su u potpunosti spušteni u skrotumu.